Ljosa piše o pogubnom američkom uticaju na mlade demokratije latinske amerike, u ovom slučaju na Gvatemalu 1954 godine. Taj uticaj se ne ostvaruje iz ideoloških razloga iako se to tako predstavlja (borba protiv komunizma i sovjetskog uticaja), već isključivo iz ekonomskih. Ako će neki diktator, ma koliko surov bio prema svom narodu, omogućiti američkim firmama enormnu zaradu, on će za Amerikance biti dobar. Ovakve tvrdnje imaju veću težinu kada ih iznosi Ljosa koji je, za razliku od većine latinoameričkih pisaca levičara, po svom političkom opredeljenju liberal. Naravno da roman nije suvoparni politički pamflet već nam Ljosa sva ta politička pitanja razjašnjava kroz sudbine nekoliko osoba učesnica tih burnih istorijskih događaja.