Tektime

sreća je nešto više od postizanja željenog cilja, to je svakodnevni napor da održimo to stanje, uostalom čemu težiti sreći ako ćemo ju kasnije izgubiti?

Razbijemo li kronična emocionalna stanja, primjećujemo abnormalna odstupanja kod emocionalnog procesa koja variraju od pojačane tjeskobe ili fobija sve do bolesti kao što su opći anksiozni ili veliki depresivni poremećaj.

emocija snažno utječe na način razmišljanja, kao i na organizam i ponašanje.

emocija snažno utječe na način razmišljanja, kao i na organizam i ponašanje.

Prvo što treba znati o sreći jest da se radi o emociji, a treba uzeti u obzir i činjenicu da su emocije dio života bili mi njih svjesni ili ne. Prisutne su u svim našim poduhvatima i odlukama koje donesemo i otuda važnost njihova proučavanja. Teoretičare emocija možemo podijeliti u dvije skupine, one koji ih smatraju jedinstvenim i nerazdvojivim pojmom koji neprestano varira između pozitivnih i negativnih osjećaja i one koji ih smatraju višedimenzionalnim pojmom koji se sastoji od doživljajne, eskpresivne i fiziološke komponente. Emociju možemo smatrati posebnim stanjem pojedinca koji mu omogućuje da opaža i reagira na okolinu (na podražaj). Jednostavnije rečeno, možemo razmatrati tri moguća stanja: pozitivno (radost ili sreća), neutralno (ravnodušnost) i negativno (tuga, nezadovoljstvo ili jad); radi se o načinu opažanja i reagiranja na okolinu. Takvo kronično

Noradrenalin, povezan s pozornošću, učenjem, društvenošću te osjetljivošću na osjećaje i želje drugih. Visoke razine uzrokuju emocionalnu nepredvidljivost, živčanu napetost i seksualnu želju. Niska razina uzrokuje nedostatak koncentracije i motivacije, depresiju, gubitak libida i zatvaranje u sebe same

Adrenalin, koji povećava otkucaje srca i krvni tlak te priprema tijelo za stresne situacije, bile one ugodne ili ne. Visoka razina adrenalina uzrokuje umor, nedostatak koncentracije, nesanicu, tjeskobu te depresiju. Niska razina uzrokuje deterioraciju i depresiju.

Dopamin, obično povezan ss zadovoljstvom i seksualnom željom koje se temelje na jačanju, dok aktivira simpatički živčani sustav potreban za nova učenja. Visoke razine poboljšavaju motivaciju, raspoloženje i seksualnu želju. Niske razine vode do demotivacije, neodlučnosti, smanjenog libida te depresije.

Dakle, želimo li da nam djeca imaju veće šanse da budu sretni u budućnosti, treba ulagati u pozitivna iskustva i primjereno obrazovanje koje se temelji na razvoju emocionalne inteligencije, poticati karakteristike ekstraverzije te držati pod kontrolorom, što je više moguće, osobine neuroze.

Problematičan suživot imat će iste negativne učinke kao i fizičke ili psihološke bolesti koje onemogućavaju postizanje odgovarajućeg stupnja sreće